Članstvo Hrvatske stranke i HDZ 1990 u srednoj Bosni i Zeničko-dobojskom kantonu je zaprepašteno, kako kažu, najnovijim skandalom oko “radnoga materijala“ koji misteriozno kruži po CIK-u BiH, a koji je, prema njihovom mišljenju, očigledno trebao biti pravni temelj za intervencije u Izborni zakon u dijelu koji se tiče izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH. – Iako se predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić javno ogradila da institucija u kojoj je na čelu ne stoji iza toga političkoga smeća, posve je jasno da su prste u tu mučku, podvalu, umiješali čelnici nekih vladajućih stranaka, a možda i pojedinci iz međunarodne zajednice. Za Hrvate u Bosni je decidno prepoznatljiv zloćudni rukopis Dragana Čovića i njegovih najbližih saradnika. Nametanjem šovinističkih odredbi o izboru delegata u Dom naroda FBiH, po popisu stanovništva iz 2013. godine, Čović, uz odobravanje njegovih stranačkih beskičmenjaka iz Bosne, želi končano i bez skrivanja iskasapiti hrvatsko političko i fizičko biće iz Sarajeva, Zenice, Tuzle, Travnika, Bugojna, pa onda redom, ovisno od prilika. Za članstvo Hrvatske stranke BiH i HDZ 1990, Dragan Čović definitivno najveće političko zlo kojem se mora stati u kraj – stoji u njihovom saopćenju. Dodaju kako neće dopustiti da ih beogaradska marioneta sa svojim klimoglavcima podnuklo istrijebi sa ognjišta. – Prvom prilikom, a vjerujemo da će to biti već u oktobru ove godine, pokrenut ćemo inicijativu da se Dragan Čović proglasi nepoželjnom osobom na našim prostorima. Apeliramo još jednom na visoke dužnosnike HDZ BIH s područja Bosne da progledaju i dignu glas protiv mračnih podvala oko izmjena Izbornoga zakona jer nam svima budućnost u našoj zemlji može biti tragična – stoji u saopćenju iz HS i HDZ 1990. Iz tih stranaka još jednom upozoravaju kako nikakvim propisom bilo kojeg tijela vlasti, nikakvim izbornim pravilima se ne može promijeniti odredba u Ustavu FBiH koja glasi: “U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”. – Niko drugi osim Ustavnog suda BiH ne može davati tumačenja ove, inače, vrlo jasne ustavne odredbe – naglasili su.